|
|
Na dvodnevnom skupu u hotelu Đerdap, u Kladovu pored stranih organizacija, našu zemlju predstavljalo je Ekološko društvo ENDEMIT, ECOLIBRI bionet, Mladi istraživaci Bora,Beogradski univerzitet Biološkog fakulteta, Udruženje za zaštitu ptica iz Beograda, kao i Ekološko društvo Kladovo. Ucesnici su izneli predloge o tome na koji nacin preko odredenih projekata na svojim obroncima Karpata sacuvati i unaprediti floru i faunu. Naša zemlja potpisnik je od 2003.god. Karpatske konvencije za prostranstvo kod nas na 950 kilometara kvadradnih. Medutim postoji potreba ratifikacije sporazuma za proširenje Karpatskog masiva na našoj teritoriji od Dunava i Nacionalnog parka Đerdap, sve do Sokobanje, odnosno Timoka i Stare planine. Tokom skupa iznete su još neke teze i stavovi radi lakše komunikacije i rešavanja odredenih problema u pojedinim oblastima Karpata. Nadamo se da ce se lepa atmosfera, saradnja i razumevanje izmedu clanova CERI-a nastaviti rad radi zajednicke opravdanosti i postojanja same organizacije.
Delegacija
Istocne Srbije, odnosno osam Opstina sa regiona Bor i Zajecar posetila je
18. novembra Region Foralberg odnosno njegov regionalni centar Bregenc.
Pripremu putovanja i kontakte sa austriskom Privrednom
i Trgovinskom Komorom obezxbedila je Opstina Negotin koja uskoro potpisuje
Povelju o bratimljenju sa Gradom Bregencom. Privrednici ovog inace vrlo
bogatog regiona pokazali su interesovanje u vezi saradnje na polju: etno
turizma, lova i ribolova; proizvodnje proizvoda zdrave hrane, gljiva, sumskog
i lekovitog bilja, proizvoda od drveta i predmetra domace radinosti. Drugog
dana boravka, 19 Novembra je bila gost 23. Smotre kulturnog stvaralastva
srpske dece, omladine i radnika u Austriji pod sloganom DOMOVINA SE VOLI
ZNANJEM I LEPOTOM. Smotra je obuhvatala takmicenja u: recitovanju, literarnom
i muzickom stvaralastvu, pesmi i igri.Opstinu Kladovo su predstavljali Podpredsednik opstine G. Dejan Nikolic i Rukovodilac kancelarije za diasporu Stevan Stanojlovic.
U
Asocijaciji za razvoj Kladova održan je prvi seminar novoformiranog opštinskog
tima za razvoj. Tim sacinjavaju svi direktori javnih preduzeca opštine,
cime su na sebe preuzeli odgovornu ulogu strateškog planiranja razvoja našeg
grada. Timu su se prikljucili predstavici turistickih organizacija, agencija
i zaposleni u Turistickoj organizaciji opštine. Seminar je organizovao ARK,
a kao strucne konsultante angažovao je eksperte ADF-a sa kojima je do sada
realizovano nekoliko uspešnih projekata ukljucujuci i letošnji Etno festival
istocne Srbije. Ovaj seminar nagoveštava uvodenje metodologije timskog rada,
a tim ce se dopunjavati strucnjacima razlicitih profila prema zahtevima
konkretnih projekata koji se najavljuju za naredu godinu.
Pogledajte www.diaspora.kladovo.org.yu E-mail kancelarije za diasporu: diaspora@kladovonet.com
Parobrod
Car Nikola II, na kome je grupa Jevreja, pretežno iz Austrije, ali i Nemacke
i tadašnje Cehoslovacke provela hladnu zimu u predvecerje Drugog svetskog
rata, i danas 65 godina kasnije na navozu ovdašnjeg «Brodogradilišta» podseca
mladje naraštaje na tragicnu sudbinu ljudi iz cuvenog «Kladovskog transporta».
Bežeci Dunavom od nadiruceg nemackog nacizma ka obecanoj zemlji Palestini,
u jesen 1939. godine velika grupa od 1. 244 Jevreja sa nemackog broda "Saturnus"
po ulasku u našu zemlju i Bezdan prešla je na tadašnje jugoslovenske brodove
"Car Dušan" "Kraljica Marija"i "Car Nikola II".
Ovim parobrodima jevrejske izbeglice trebalo je da se prevezu do rumunske
luke Sulina , a odatle pomorskim brodom nastave putovanje do Haife.
- Kako obecane ulazne vize nisu stizale, a bližila se zima , brodovi sa
jevrejskim emigrantima sklonili su se u kladovski zimovnik . Na «dva cara»
i « jednoj kraljici» stradalnici su ostali do proleca 1940. godine .Kada
su tri broda JRB –a vracena u redovni saobracaj , deo putnika prebacen je
na šlepove , dok su mnogi utocište našli kod lokalnog stanovništva. Iz Kladova
nazad Dunavom do Šapca morali su da se vrate te iste jeseni. Najveci broj
njih streljan je na livadi Poloj kod Zasavice na sam Miholjdan. Dozvolu
da se usele u Palestinu dobilo je 250 dece i mladjih osoba - secao se 16.
oktobra 2002. godine u Kladovu prilikom otkrivanja spomen – obeležja žrtvama
iz ovog transporta Emil Klajn, jedan od preživelih. Na dunavskom keju u
Kladovu tada je otkriven spomenik streljanim Jevrejima koji simboliše tri
tore sa natpisima na hebrejskom, nemackom i srpskom jeziku i Davidovom zvezdom
na vrhu, rad zemunskog vajara Mimi Bihalji Vuckovic. Ideja je potekla od
austrijske i nemacke ambasade u našoj zemlji i Saveza jevrejskih opština,
a izgradnju je finansirao austrijski nacionalni Fond za žrtve nacizma. Na
tragediju i stradanje više od hiljadu jevrejskih izbeglica sa parobroda
« Car Nikola» Kladovljani su se, po obicaju, prisetili i ovog oktobra.
Da
bi motivisala mlade ljude da ubuduce postanu redovni dobrovoljni davaoci
krvi, Opštinska organizacija Crvenog krsta Kladova i najnoviju jesenju akciju
, sprovela je u srednjoškolskom centru. Od 30 jedinica krvi, koliko je bilo
predvidjeno da se prikupi, akciji Instituta za transfuziju krvi u Beogradu,
odazvalo se dvadesetak ucenika Gimnazije i Tehnicke škole.To je, kako kaže dr Slobodanka Mitrovic , specijalista, primarijus transfuziolog iz ovog Instituta, uglavnom, zadovoljavajuci broj, jer izmedju dva davanja kod muškaraca mora da prodje tri, a kod žena cetiri meseca. - Najvažnije je da su školska deca opredeljena da daju krv, za život i da cuvaju svoje zdravlje. Sa vaspitanjem mlade populacije, upravo, pocinje naš rad na dobrovoljnom davalaštvu krvi. U školama dominiraju prvodavaoci i deca ciji su roditelji višegodišnji dobrovoljni davaoci krvi.Kao i odrasli davaoci, ucenici srednjih škola imaju pravo na tri slobodna dana i odsustvovanja sa nastave. Delimicno ih i to motiviše da daju krv- istice dr Mitrovic.
Pojava
pticjeg gripa u delti Dunava i susednoj Rumuniji pojacala je opreznost nadležnih
u pogranicnoj opštini Kladovo. Zbog opasnosti od širenja ove zarazne bolesti
, kako saznajemo, pooštrene su carinske kontrole na svim drumskim granicnim
prelazima sa ovom susednom zemljom . Kontrola brodova na Dunavu je u Carinskoj ispostavi u Velikom Gradištu , a sve rizicne pošiljke pregleda veterinarska inspekcija.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije zabranilo je lov na dvanaest vrsta pernate divljaci. Za kladovsko podrucje zabrana odstrela odnosi se na divlje plovke i guske. Uprava Lovackog društva « Kljuc» prema recima predsednika Momira Gucica pozvala je clanove ovog udruženja da ukoliko primete u rezervatu i na obali Dunava uginule divlje plovke i guske odmah obaveste Veterinarsku stanicu u Kladovu. Ovog vikenda za lovce širom Srbije pocela je sezona odstrela fazana i zeca, pa ce i lovci više biti na terenu. Fazanska divljac nije obuhvacena zabranom lova uvedenom zbog pojave pticjeg gripa u Rumuniji. Savesti naših clanova prepustili smo odluku o tome da li ce loviti ovu divljac ili ne - dodaje Gucic.
Želja mladih Rumuna sa leve obale Dunava je da, zajedno sa kladovskim planinarima društva « Vrh» i drugim zaljubljenicima u prirodu , podstakne širu razmenu turista i gostiju iz ove dve susedne zemlje. Domacin clanovima Asocijacije iz Turn Severina bila je Skupština opštine Kladovo. Gosti iz Rumunije obišli su znamenitosti u Donjem Milanovcu i opštini Majdanpek. Za pregled ostalih vesti pogledajte arhivu... Arhiva vesti od 21.09.2005. - 12.10.2005. Arhiva vesti od 21.08.2005. - 19.09.2005. Arhiva vesti od 07.08.2005. - 16.08.2005. Arhiva vesti od 13.07.2005. - 31.07.2005. Arhiva vesti od 10.05.2005. - 12.07.2005. Arhiva vesti od 11.11.2004. - 08.12.2004. Stranicu uređuje: Živanić Dejan, System Administrator, KLADOVOCITY.NET |
||||||||||||||||