|
|
Njihovo osposobljavanje u društvenim i privatnim preduzecima , u zavisnosti od školske spreme , trajace od 6 do 12 meseci i za to vreme primace mesecnu naknadu od 6. 000 dinara. Ugovor zakljucen sa pripravnicima - volonterima ne obavezuje poslodavce da ih kasnije prime u radni odnos.
Ponovljeni izbori za sastav Saveta MZ , jer su pojedini kandidati dobili isti broj glasova , bice održani vec u nedelju, 18. septembra u Kladovu, Kladušnici, Davidovcu i Velikoj Vrbici. U najmanjim seoskim sredinama , Recici i Petrovom Selu, gde nije predložen dovoljan broj kandidata, formiranje buducih organa mesne zajednice bice regulisano odlukom opštinske Uprave.
Evropska
unija preko Agencije za rekonstrukciju u Kladovu ce finansirati šest projekata
iz Programa podrške opštinama jugoistocne Srbije. Iz donacije, ova lokalna
zajednica dobice 75 odsto novca potrebnog za izradu dokumentacije po evropskim
standardima i najvažnije komunalne poslove, dok ce preostalu su mu za izgradnju
kanalizacije, sistem navodnjavanja u kljuckoj niziji, vodosnabdevanje, javnu
rasvetu i uvodjenje celovitog informacionog sistema u opštinskoj upravi
i 22 mesne zajednice sama obezbediti.Ugovor o izradi glavnog projekta rekonstrukcije i izgradnje mreže javne rasvete u dužini od 20 kilometara, vredan 850 hiljada dinara sa rokom završetka od 60 dana, predsednik opštine Kladovo dr Siniša Popovic potpisao je sa Srdjanom Jevtovic, predstavnikom firme "Jevtovic" iz Bora. Rukovodstvo opštinske Uprave potpisalo je sa Centrom za planiranje urbanog razvoja iz Beograda, ugovor o izradi prostornog plana za sva 23 naselja u ovoj pogranicnoj sredini. Profesor doktor Borislav Stojkov, rukovodilac izrade ovog dokumenta, kaže da prostorni plan nece biti obicna hrpa papira, vec orijentisan ka konkretnim akcijama i onom što lokalna samouprava može da uradi u kracem vremesnkom roku od svega nekoliko godina. Sa postojecim materijalnim, kadrovskim i institucionalnim mogucnostima akcenat ce biti na uredjenju prirodne, životne sredine, socijalnih odnosa, institucija i izgradnji infrastrukture kako bi se rešila kljucna pitanja daljeg socijalnog i ekonomskog razvoja. Zadatak opštinske uprave je savremeno evropsko planiranje koje lokalnu zajednicu posmatra kao mali region. U tom smislu najavljeno je i oživljavanje transgranicne saradnje Kladova sa Turn Severinom (Rumunija) i Vidinom (Bugarska) u projektu "Gvozdena vrata" zapocetom još 2.000 godine, za ciju realizaciju tada , prema recima Borislava Stojkova, nije bilo dovoljno politicke volje.
Sve
do izgradnje HE " Djerdap jedan" sredinom sedamdesetih godina
prošlog veka, domacinstva porodice Bukatarevic u Kladovu živela su u istoj
ulici. Zvala se , a i danas je zadržala zvanican naziv " Bukatarska
". Ime je, saznalo se mnogo kasnije, ipak , dobila po cetvorici vojnika
iz ove familije koji su poginuli u Prvom svetskom ratu, o cemu svedoci i
ploca na spomeniku podignutom u centru grada.Iz ove velike i ugledne kladovske porodice, koja je važila za obrazac gradjanskog društva u dunavskoj varošici, poniklo je mnogo dobrih i vrednih radnika, strucnjaka, glumaca, pesnika, muzicara, visokoobrazovanih ljudi i sportista. Predstavljajuci monografiju Bukatarevica, ilustrovanu mnogobrojnim fotografijama istrgnutim iz porodicnih albuma svih generacija, nadareni profesor gitare, Dimitrije Bukatarevic, mladjem naraštaju, uz amanet da se i sledeceg leta , opet na istom mestu okupe, poklanja u knjizi i notno kolo sa pesmom koju je sam komponovao. i porukom da ne dozvole da njihovi vinogradi ostanu neobrani. Na poslednjoj stranici ove nevelike knjige nalazi se, naime, najstarija fotografija sa berbe groždja iz 1921. godine uz stihove: "Jesen stiže rana, vinogradi zreli, nema ko da ih obere da ne bi uveli. Da beremo groždje, da pijemo vina, da nas ima na hiljade, baš za inat svima".
Prva
izložba meda i pcelarskih prizvoda u kladovskom kraju bice ordžana 10.09.2005.
godine u organizaciji Pcelarskog društva "Kladovo" i Turisticke
organizacije opštine Kladovo. Ocekuje se da na dvadesetak štandova na platou
ispred Doma omladine kladovski pcelari prikažu najkvalitetnije uzorke meda,
saca, propolisa i ostalih proizvoda pcela sa naših livada i šuma. Ova
privredna i turisticka manifestacija ce zapoceti ove godine sa namerom da
preraste u tradicionalnu manifestaciju, a meštani ocekuju da po prihvatljivim
cenama dodu do zdrave hrane i leka za predstojeci jesenje-zimski period.
Pcelarsko društvo Kladovo sa cetrdesetogodišnjom tradicijom, rad je obnovilo pre pet godina i oko sebe okupilo više od stotinu pcelara koji se ovom delatnošcu , uglavnom, bave iz hobija i obezbedjivanja dopunske zarade. Predsednik Društva Ljubomir Colevic, kaže da organizovanog otkupa i plasmana meda u ovom kraju nema. Pcelari se snalaze kako znaju i umeju. Ekološki cist med sa Miroca po niskoj ceni najcešce završava kod nakupaca. Pcelar veteran Dimitrije Dimitrijevic( 82) koji sa pcelama i košnicama druguje više od pola veka, istice da je jedini koji na prikolici seli košnice na razlicite paše. Ovog leta , medjutim, prvi put, ostao je bez lipovog meda, jer je gubar obrstio šumu u Nacionalnom parku « Djerdap» .
Oko 1.500 ucesnika iz više od 38 zajednica prodefilovalo je na Prvom etno
festivalu hrane I muzike istocne Srbije održanom u Kladovu. Na prostoru
ispred Arheološkog muzeja “ Djerdap”, na centralnoj pozornici , u muzickom
I plesnom delu programa smenjivale su se folklorne grupe I ansambli od severa
Vojvodine do krajnjeg istoka I juga Srbije . Sa bunjevackim, slovackim,
madjarskim, vlaškim, šumadijskim, romskim , leskovackim I drugim etno zvucima
mešali su se opojni mirisi zdrave, domace hrane , od šumskih plodova, meda,
sira, homoljskih jaganjaca do pikantnih paprikaša I gulaša pripremanih na
licu mesta.
- Ovakve dogadjaje kao što je etno – festival u Kladovu doživljavamo kao
proslavu ljudskog duha I razlicitost mnoštva talenata iskazanih na više
od 42 štanda .Prvi etno festival hrane I muzike istocne Srbije organizuje
se u okviru programa “Revitalizacija društva putem demokratskog delovanja”
u saradnji sa USAID –om . Americka fondacija za razvoj , koja svoje ogranke
ima u 12 opština ovog dela Srbije I u Vojvodini , želi da kroz unapredjenje
turizma, doprinese njihovom ekonomskom razvoju, jer svaka za sebe predstavlja
“ pravi biser” , a sve zajedno, zanimljivu turisticku destinaciju – rekao
je Majkl Miler, director Americke fondacije za razvoj ( ADF) našalivši se
pri tom, da je od svih ucesnika , da bi stigao na ovu manifestaciju , morao
da prevali najduži put.U vreme održavanja ove smotre etno stvaralaštva predstavnici pet podunavskih opština djerdapskog sliva (Velikog Gradišta, Golupca, Majdanpeka, Negotina I Kladova) potpisali su , Protokol o saradnji sa Regionalnom radom grupom za razvoj turizma “ Dunavska rivijera”. Od udruživanja u ovakvu asocijaciju I zajednickog marketinškog nastupa na domacem I inostranom tržištu, turisticki poslenici kraj desne obale Dunava ocekuju medjusobno partnerstvo, ali I tešnju vezu izmedju vladinom, civilnog I sektora privrede . Gradjani Srbije , kako je receno, bolje poznaju destinacije Grcke, nego Djerdapa. Veliki putnicki brodovi koji od proleca do jeseni krstare Dunavom, našu obalu samo posmatraju, bez zaustavljanja , jer za to ne postoje uslovi. Za veci povratak gostiju neophodna je I “ bela flota” koja je sa reke nestala još osamdesetih godina. ![]() ![]() Za pregled ostalih vesti pogledajte arhivu... Arhiva vesti od 07.08.2005. - 16.08.2005. Arhiva vesti od 13.07.2005. - 31.07.2005. Arhiva vesti od 10.05.2005. - 12.07.2005. Arhiva vesti od 11.11.2004. - 08.12.2004. Stranicu uređuje: Živanić Dejan, System Administrator, KLADOVOCITY.NET |
||||||||||||