|
|
22. septembar br. 4
Dogodilo se nedavno ...
Projekat je pokrenut sredinom 2005. godine, u okviru programa revitalizacije društva putem demokratskog delovanja (CRDA) koji finansira američki narod u saradnji sa agencijom Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID). Na ovom tlu na kome su se ukrštali i carski putevi i pra-kolevka civilizacije, nema nam druge do ponovne obnove naših autentičnih znanja i zanata. Istočna Srbija neiscrpna je inspiracija i riznica za stvaralaštvo. Njena izmeštenost od vajkada joj obezbeđuje očuvanje običaja i poslednjih karika znanja starih zanata”. U nastavku izložbe, priređena je atraktivna modna revija, u kojoj su učestvovale učenice Gimnazije iz Negotina. Mnogobrojna publika je poslužena domaćim tradicionalnim specijalitetima; projom, pitama, kiflicama, vanilicama i domaćim vinom. Radionica tkanja u Kladovu, radi svakodnevno u prostorijam doma kulture. :: 31. januar 2007:: Biblioteka Centra za kulturu Kladovo je u 2006. godini uvećala fond knjiga za 1862 dela, tako da sada broji oko 30.000 knjiga. Sa ciljem da se afirmiše knjiga i čitalaštvo, priređeni su različiti književni programi i akcije. Jedna od akcija je i dodela nagrada, najrevnosnijim članovima biblioteke, koji su u prethodnoj godini, po evidenciji bibliotekara, bili najvredniji i pročitali najviše knjiga. Tim povodom upriličena je svečana dodela, na kojoj su deset članova biblioteke, dečjeg i starijeg uzrasta, dobili poklon knjige o Svetom Savi. :: 25. januar 2007:: Povodom Svetog Save, na velikoj sceni Centra za kulturu Kladovo, priređena je edukativna predstava «Putovanje sa Svetim Savom» u režiji Mihajla Nestorovića a u izvođenju pozorišta «Zoran Radmilović» iz Zaječara.Posetite http://www.zoranradmilovic.org.yu :: 13. januar 2007:: Kulturno umetničko društvo «POLET» iz Kladova, priredio je tradicionalni koncert svom gradu. Oko 120 članova folklornog ansambla, predstavilo se igrama i pesmama iz različitih krajeva naše zemlje.
:: 12. januar 2007:: U Domu kulture u Kladovu, "Estetika" iz Negotina, predstavila je svoj izdavački poduhvat, knjigu "Etnogeneza Vlaha, Vlasi i balkanski narodi" profesora istorije iz Negotina, Vojislava StojanovićaTom prilikom, autor knjige je, između ostalog rekao; "U svom istraživačkom radu oslanjao sam se na podatke, savete i saznanja svojih profesora koji predstavljaju svetsku elitu, kao što su Fanule Papazoglu, dobar pozavalac istorije antike, zatim Georgij Ostrogorski, najveći stručnjak Vizantije, te profesori Sima Ćirković, Radovan Samardžić, Milutin Garašanin, Relja Novaković i Dragoljub Živojinović. Mnogo mi je pomoglo i znanje latinskog, vlaškog i francuskog jezika. Nesumnjivo je da su Vlasi jedan od najstarijih naroda na Blkanu. Njihove korene treba tražiti u simbiozi srednjobalakanskih tračanskih plemena, Tribala, Meza, Tračana, Dačana i Kelta. U svojoj prošlosti sarađivali su i uzajamno se asimilovali sa Dačanima, Srbima, Bugarima, Grcima i Hrvatima. To je, pre svega, posledica dugotrajnog zajedničkog mirnog života, ekonomske saradnje, bračnih veza, odbrane od istih neprijatelja i viševekovne borbe za opstanak. Između Vlaha i Rumuna, dodaje profesor, ne može se staviti znak jednakosti. Istorijskih falsifikatima danas svi svojataju Vlahe kao deo svog naroda, što je naučno pogrešno i nepošteno. Istočna Srbija predstavlja jedinstven, svetski primer bliske saradnje Srba i Vlaha koji su delili dobro i zlo pod Turcima, zajedno se borili u balkanskim i dva velika svetska rata ne pitajući se ko je ko." Đorđe Medić, recezent i istoričar iz Negotina, rekao je na promociji; "Ovo delo imaće veliku istorijsku vrednost". :: 11. januar 2007:: U Galeriji Centra za kulturu pripređena je izložba slika, akademskog slikara, Zdravka Mandića iz Zrenjanina.Izložbu su otvorili Sava Stepanov, istoričar umetnosti iz Novog Sada, i Žaklina Nikolić, direktor Centra za kulturu Kladovo. Zdravko Mandić je umetnik koji je sasvim jasno definisao svoju pikturalnu koncepciju: figuracijskim slikarstvom on objavljuje doživljaj stvarnosti i izražava svoja najsuptilnija osećanja. Njegovo slikarstvo je već odavno postalo slikarstvo atmosfere, slikarstvo izrazito poetskog naboja. Slikajući ravnicu, jutarnje izmaglice na reci i prizore u sumrak, umetnik večito obavija svoje motive prozirnom, vazdušastom, eteričnom svetlošću. Tom svetlošću on osvetljava ljude u svom pejzaž; tom svetlošću budi im nadu na njihovom putu, nudi im sve one beskraje u koje su zagledani i pred kojim su zatečeni nad sopstvenim sudbinama i egzistencijama. :: 12. decembar :: Na sceni Doma kulture u Kladovu, gostovalo je Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda sa predstavom «Hadersfild». Režija: Aleks Čizholm. Tekst: Uglješa Šajtinac. Prepunu salu oduševila je glumačka bravura Nebojše Glogovca, Gorana Šušljika, Vojina Ćetkovića, Josifa Tatića, Damjana Kecojevića i Suzane Lukić. Više o predstavi na www.jdp.co.yu
Za ostale vesti iz kulture pogledajte arhivu vesti: Arhiva vesti iz kulture 2004. - novembar 2006. |
||||||||||||||