Internet za nas grad

Zvanicna prezentacija turisticke organizacije Opstine Kladovo



   



Po predanju, plodno tle sa kojeg su iznikli prvi ljudi, stecište pohoda argonauta na zlatno runo – oličenje nadprirodnih moći, područje Đerdapa sa Kladovom kao međašem, svoje posetioce daruje nesvakidašnjim estetskim doživljajem i osećanjem blagorodnosti.
Razgovetne znamene u ovdašnjem kamenu ostavila je davno prohujala civilizacija Lepenskog čoveka, rimski graditelji na leđima Dunava, nezauzdanogod keltskih konjanika, iznedrili su čudesne mostove, da bi mu srednjovekovni Srbi udahnuli svetlost pravoslavlja. Kladovo čija je kolevka vetar, a prostirka velika voda, stasavajući u potporu dolazećih vremena, otvoreni je grad.


Tri su osnovna pravca koji Kladovo povezuju sa zaleđem Srbije:

  1. iz Beograda (260 km), preko Požarevca i Donjeg Milanovca, niz Dunav Đerdapskom magistralom;
  2. iz Paraćina (200 km), veza sa auto putem Beograd – Niš, preko planinskog prevoja Cestobrodice, Zaječara i Negotina;
  3. iz Niša, oko (200 km), preko drugog planinskog prevoja Tresibaba, Knjaževca, Zaječara i Negotina.

Kladovo se nalazi u oblasti nazvanoj Ključ na krajnjem jugoistoku naše zemlje i zadnja je tačka na istoku prema Bugarskoj i Rumuniji.
Grad ima oko 10.000 stanovnika. Opština sa oko 30.000 stanovnika, rasprostire se na oko 63 ha.


Razgranata hidrografska mreža, sa Dunavom kao najvećom i vodom najbogatijom rekom, ravničarsko-terasasti tereni pored obale Dunava i brdsko planinski predeli sa nadmorskom visinom do 500 metara su najvažnije geografske karakteristike. Klima je kontinentalna, sa žarkim, toplim letima sa malo padavina, i duga i hladna zima sa snegom od novembra. Vetrovi su česta pojava, i obično donose obilne i iznenadne padavine.




Prema podacima sa popisa 2000. godine u Kladovu živi oko 32.000 stanovnika. Opština je sastavljena od 23 naselja i 6 zaselaka. Od tog broja cak 18 naselja se nalazi u priobalju Dunava. Gustina naseljenosti iznosi 171 stanovnik na 1 km kvadratni. Osim Kladova karakteristike varosice imaju i naselja Brza Palanka i Tekija. Ostala naselja su sela usorenog tipa.

Nastanak imena i naselja

Prema nekim mišljenjima, Kladovo svoje ime duguje keltskoj reci za groblje kladiff, buduci da je bukvalno zasejano poslednjim ljudskim staništima. Po drugima ono vodi poreklo od reci klad – naprava za utamnicenje ljudi , u širokoj primeni u ovdašnjem zatvoru, na cije tragove nailazimo u opisu stare crkve Svetog Georgija iz 1735. godine.

Veruje se da ime grada potice iz reci kladenac, jer Kladovo obiluje izvorima ili iz reci klada, od posecenih šuma, pri cemu se prigovara da su takve sece kasnijeg datuma u odnosu na prve pisane pomene imena grada.

Kladovo se ubraja u starije gradove u Podunavlju, a nastanak naselja se vezuje za vojno civilni logor koji su podigli rimljani na granici, poznat pod imenom Zanes. Kada je logor razoren, Sloveni su na njegovim temeljima podigli svoje naselje Novi Grad. Izgradnjom turske tvrdjave Fetislam, Novi Grad sve više gubi slovenski karakter.

Pod današnjim imenom, Kladovo se prvi put pominje u jednom austrijskom vojnom dokumentu u kome je zabeležen napad hajduka iz Vlaške na grad 1596. godine. Medu najstarijim i najvrednijim pisanim podacima je opis grada koji je u svom putopisu zabeležio, prilikom boravka u Kladovu, turski geograf i putopisac Evlija Celebija.

Naselje sa istim imenom postoji severno od Moskve, u blizini Rjabinskog jezera i veruje se da su ga osnovali iseljenici iz srpskog Kladova u XVlll veku. Isto ime nosi predgradje Berlina, za koje se smatra da je bilo stanište lužickih Srba.

Kladovo se nalazi u lepom i pitomom kraju uz Dunav, kojim pruža izvanredne mogucnosti za razvoj mnogih privrednih i drugih delatnosti. Pracovek iz Lepenskog vira na obalama Dunava još je pre više hiljada godina osetio prednosti života pored reke i tu oformio svoje prvo naselje. Normalno, bavio se prevashodno ribolovom, lovom, a potom zemljoradnjom i stocarstvom.

Dunav je vekovima vodio borbu da sidje u Crno more i uspeo je da je dobije, probijajuci najlepšu klisuru u Evropi. Mali i Veliki kazan su delo prirode pred kojim zastaje dah, koji su lepi i u zimskoj belini, prelepi u prolecnom zelenilu, a najlepši kada priroda svojom veštinom oboji obale velike reke u hiljadu boja jeseni. Razigranost boja oslikava se na mirnoj površini, dok alasi camcima paraju mir jesenjih voda. Sve ovo je veliki slikar priroda ponudio kao gotovu turisticku atrakciju svim gostima, da ovekovece dar prirode u svojoj duši.

 

ZANIMLJIVOSTI IZ ISTORIJE

Razvoj Kladova od početka XV veka do današnjih dana i zapisi čuvenih putopisaca iz tog perioda.
Nešto o istoriji ostrva Ada Kale koje je bilo važna strateška tačka još od vremena starih rimljana.
Kako su Turci 1867. godine predali srbima Beograd, Šabac, Smederevo, Kladovo, Užice i Sokol.

 

FOTO GALERIJA STARIH RAZGLEDNICA

Pogledajte kolekciju fotografija starih razglednica Kladova u foto galeriji.